Akcijski plan UNESCO

DUBROVNIK RANJENI GRAD
Zahvaljujuci svome prosperitetu koji je koincidirao s prosperitetom Venecije, Dubrovnik je svoje ulice i trgove opremio vrijednim zdanjima: crkvama, samostanima i palačama. Njegova urbana perspektiva izuzetne ljepote, baš kao i samo mjesto koje na veličanstven način komunicira s morem, opravdavaju upis u Listu svjetske baštine, potom i u Listu ugrožene baštine u prosincu 1991. godine.

Vjeran svojoj misiji, UNESCO se angažirao na primjeni Konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Potvrdio je svoju podršku i vlastitom nazočnošcu, pomažući lokalnim i državnim vlastima pri ustanovljenju i provodenju interventnih mjera za očuvanje spomeničke baštine Grada.

U suradnji s državnim i lokalnim ustanovama uključenim u obnovu Dubrovnika, UNESCO je pripremio plan zaštite spomeničke baštine Dubrovnika oštećene u ratu 1991. i 1992. godine.

Danas UNESCO poziva međunarodnu zajednicu na zajedničko ispunjenje važne zadaće obnove drevnog Dubrovnika kako bi mu se vratio izgled koji su mu dali njegovi graditelji i umjetnici.

OBNOVA GRADA UNUTAR ZIDINA - PLAN AKCIJE

Dubrovnik je grad-spomenik čije graditeljsko i urbano bogatstvo svjedoći o postojanju snažne trgovačke i kulturne zajednice kroz stoljeća. Zastupljeni su svi stilovi od VI. do XIX. stoljeca. Spomeničkom identitetu grada doprinose i brojne umjetnine smještene vecim dijelom u unutrašnjosti crkava i muzeja, te ostale koje krase javne prostore. Crkvene riznice, rukopisi, arhivi i knjige iz cijelog svijeta, kao i likovno naslijeđe, svjedoci su djelatnosti mediteranskog svijeta koje su se stolječima razvijale u jednoj kozmopolitski organiziranoj sredini. Zahvaljujući tom kulturnom bogatstvu, današnji Dubrovnik je jedno od najprivlačnijih kulturnih i turističkih središta na svijetu.

Ove činjenice naglašavaju problematiku fizicke opstojnosti Grada i zahtijevaju da se razmotre suvremeni načini očuvanja i obnove uz poštivanje autentičnosti i integriteta spomeničke baštine, vodeći računa o:
  • organizaciji povijesnog urbanog prostora,
  • konstrukcijama,
  • građevnim materijalima.
Upisan u svjetsku baštinu 1979. godine, Dubrovnik, koji nikada ranije nije prošao kroz slična iskušenja, uvršten je u prosincu 1991.g. u Listu ugrožene svjetske baštine, što je neposredna posljedica rata koji je u Hrvatskoj započeo u srpnju 1991.godine.

Smješten u zoni visoke seizmičnosti, Dubrovnik još nije sanirao štete od potresa 1979. godine kad se morao suočiti s posljedicama intenzivnih bombardiranja.

Detaljnom evidencijom izradenom u gradu unutar zidina nakon bombardiranja, ustanovljene su dvije osnovne vrste oštećenja:
  • konstruktivna, na samoj konstrukciji,
  • površinska, na materijalima, arhitektonskim i dekorativnim elementima.
Štete na javnim, privatnim i vjerskim objektima, skulpturama i arhitektonskim elementima, javnim površinama i zidinama, mogu se pripisati minobacackim granatama i gelerima, dok su zapaljive bombe uništile sedam palaca i dvije kuce.

Program obnove oštecenih kulturnih dobara predstavlja za Hrvatsku zahvat najvece važnosti koji se ne može ostvariti bez sudjelovanja medunarodne zajednice.

Hrvatske institucije ukljucene u realizaciju radova na obnovi identificirat ce zajedno s UNESCO-m potencijalne donatore i nacin njihova sudjelovanja u obnovi.

Plan akcije mora zadovoljiti sljedeće ciljeve:

  • identifikacija, zaštita, očuvanje i prezentacija kulturnih dobara oštećenih u bombardiranjima 1991. i 1992. godine u okvirima grada kakvi su određeni njegovim upisom u Listu svjetske baštine;
  • osiguranje kadrova institucija i organizacija koje su na lokalnoj, gradskoj, regionalnoj i državnoj razini ukljucene u program, i to putem odgovarajuceg strucnog usavršavanja;
  • identifikacija, izrada i promocija projekata obnove i strategije ocuvanja i prezentacije starog grada;
  • sigurnost da ce se razlicite djelatnosti vezane uz obnovu kulturnih dobara odvijati u najboljim uvjetima i uz poštivanje nacela i metodologije obnove, kako bi se sacuvao jedinstven sklop gradskog tkiva;
  • sudjelovanje nacionalne i medunarodne zajednice u razlicitim poslovima;
  • senzibilizacija odgovornih osoba i javnog mišljenja opcenito u svrhu aktivnijeg ukljucivanja nacionalne i medunarodne zajednice u obnovu - kroz novcane priloge, usluge i opremu.
KULTURNA DOBRA OŠTEČENA U NAPADIMA 1991. i 1992. GODINE

Redoslijed prioriteta:
JAVNE I PRIVATNE ZGRADE

Spaljene palače i kuće:
 Palača-Od Sigurate 1 (Palača Festivala)
I
 Palača-Od Sigurate 2
I
 Palača Martinušic-Sv.Josipa 1
I
 Palača-Od Puća 11
I
 Palača-Od Puća 16
I
 Palača Sorkočevic-Miha Pracata 6
I
 Palača Đordic-Maineri -Široka 5
I
 Kuća-Zlataričeva 9
I
 Kuća-Između polača 5
I

Oštečene palače i kuće

 Palaća Sponza- Placa
I
 Knežev dvor - Prid Dvorom
I
 Palača Stay - Između Polača 9-11
I
 Palača Gučetic - Buničeva poljana 6
I
 Palača-Miha Pracata 11
I
 Palača-Miha Pracata 3
I
 Kuća Bošković - Boškoviceva 3
II
 Kuća-Boškoviceva 1
II
 Kuća-Boškoviceva 2
II
 Kuća-Dropceva 6
II
 Kuća-Široka 4
II
 Kuća-Od Rupa 7
II
 Kuća-Dropčeva 2
II
 Gradski zvonik
I
 Krovovi kuća u starom gradu
I
 Pročelja kuća na Stradunu
I

VJERSKI OBJEKTI

 Franjevački samostan
I
 Dominikanski samostan
I
 Crkva sv.Vlaha
I
 Crkva Sigurata
I
 Katedrala
I
 Samostan sv.Klare
I
 Samostan sv.Marije s crkvom
II
 Crkva sv.Josipa
II
 Sinagoga
II
 Crkva sv.Spasa
III
Crkva sv.Roka
III
 Pravoslavna crkva
III
 Kapela palače Đordic-Maineri
III

ULICE - TRGOVI - SKALINI - FONTANE
 Stradun
I
 Skalini Uz Jezuite
I
 Fontane  
 Velika Onofrijeva fontana
I
 Amerlingova fontana
I
 Ulice u starom gradu  
 Žudioska/Dropceva/Vetraniceva/Hanibala Lucica/Petilovrijenci/Od  Sigurate/Prijeko/Peline/Široka/ Božidareviceva/Miha Pracata/Od  Puca/Strossmayerova/Za Rokom/Stayeva
II
 Trgovi  
 Poljana Marina Držica/Polj. Ivana Gundulica/Ribarnica/Ponta
II

ZIDINE - VRATA - MOSTOVI
 Most od Pila
I
 Vrata od Pila - Kip sv.Vlaha
I
 Vrata od Pila (ugaona kula)
I
 Bastion Pile
I
 Bastion sv.Petar (Mrtvo zvono)
I
 Tvrdava Bokar
I
 Tvrdava Minceta
I
 Kula od Ploca
I
 Kula Kalarinja
I
 Kula sv.Dominika (predzide)
I
 Kula sv.Frana
I
 Kula Drezvenik
I
 Kula Puncjela
I
 Plašt zida izmedu ugaone kule Vratiju od Pila i Kule Puncjela
II
 Plašt zida izmedu Kule sv.Jakov i Kule Drezvenik
II
 Plašt zida izmedu Kule sv.Barbara i Kule sv.Lucija
II
 Hodnik uz Kulu Puncjela
II