Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan je 1979. Godina njegova osnivanja koincidira s dva dogadaja koji su obilježili ne samo daljnje aktivnosti ustanove nego također i ukupni odnos prema obnovi i održavanju spomeničke cjeline: prva je potres na Uskrs 1979., a drugi odluka da se Dubrovnik upiše na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine iz iste godine. Osnovna zadaća Zavoda za obnovu Dubrovnika bila je kompletna obnova spomenika oštećenih u potresu i uspostava sustava financiranja koji bi povezao obnovu s turističkim privređivanjem.

Kraj Domovinskog rata postavio je nove zadatke pred Zavod - obnovu kulturno povijesnih spomenika u Dubrovniku i njegovoj široj okolici oštećenih u agresiji Srba, Crnogoraca i JNA 1991. i 1992., i popisanih u Akcijskom planu "Dubrovnik 91/92" koji je objavio UNESCO u veljači 1993. ( sadržava kartu pogodaka i popis oštećenih spomenika u povijesnoj jezgri Dubrovnika). Od 2001. ponovo se vraćamo aseizmičkom programu, koji ce postati dominantan od 2003. do kada će uglavnom završiti obnova ratnih šteta.

Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan je odlukom Općine Dubrovnik. Njegov sadašnji status je javna ustanova s tri osnivača: Vladom RH, Gradom Dubrovnikom i Županijim dubrovačko-neretvanskom. Njegov glavni cilj ostaje nepromjenjen, uključujući pripremne radnje (snimke postojećeg stanja, arheološka i druga istraživanja, tender dokumentaciju radova na obnovi, suglasnosti i dozvole nadležnih institucija), poslove nadzora ( odabir izvoditelja, stručni nadzor), osiguranje sredstava ( zakonski izvori financiranja, drugi izvori kao joint ventures, koncesije, donacije i.t.d.), promociju ( povijesne jezgre, metoda i rezultata obnove). odnosi s javnošću i administrativne i tehničke poslove servisiranja programa i ustanove kao takve.

Funkcioniranje obnove povijesne jezgre Dubrovnika regulirano je Zakonom o zaštiti spomenika kulture iz 1996. i posebnim Zakonom o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika iz 1999. Upravno vijeće u sastavu: ministar kulture / predsjednik /, ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, predstavnik Grada Dubrovnika i predstavnik Županije dubrovačko neretvanske, donosi srednjoročne i godišnje programe obnove kao osnov za financiranje iz proračuna.

Stručno savjetodavnog povjerenstvo, u kojoj su istaknuti hrvatski i svjetski stručnjaci, uključeno je u cijeli postupak obnove i njegov zakonski okvir i ovlašteno da reagira u svakom momentu kada to ocjeni potrebnim.